Novosti

Gordan Bakota

Tekst i slike: Sonja Breljak

Berlin/ Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj, Gordan Bakota, pozvao je u netom prošlo subotnje popodne, predstavnike hrvatske zajednice,  crkve, društava i udruženja Berlina i šire, na prigodan domjenak u povodu preuzimanja veleposlaničke dužnosti na koju je stupio 8. siječnja ove godine.

„Bit će mi čast i zadovoljstvo družiti se s Vama i predstaviti se. Veselim se Vašem dolasku i budućoj suradnji“, stajalo je u pozivu na domjenak. Druženja uz domaće specijalitete je bilo, a bilo je i najavljanog predstavljanja.

Naime, na početku večeri, veleposlanik Bakota se okupljenima obratio ovim riječima:

– „Poštovane dame i gospodo, drage Hrvatice i Hrvati, dragi fra Zvonko, velika mi je čast i  zadovoljstvo da, kao novi hrvatski veleposlanik vas mogu pozdraviti u ovolikom broju usprkos ružnom vremenu i blagdanima i praznicima u Berlinu Posebno se zahvaljujem svima vama koji ste došli izvan Berlina da se družimo, da se upoznamo, da vam se ja predstavim i da se vi meni predstavite i da započnemo jednu, ja se nadam i uvjeren sam,  vrlo kvalitenu i lijepu suradnju.

Posebno se zahvaljujem i pozdravljam, ovim putem prenijet ću mu poruke, iako je već čuo da ćemo se mi danas naći, mom prethodniku  a današnjem ministru Gordanu Grliću Radmanu, koji je ovdje zaista napravio, po mom skromnom mišljenju, veliki posao i u njegovom mandatu uspostavio temelje zaista odlične  hrvatsko-njemačke suradnje ali i odlične suradnje sa vama. Pouzdano znam koliko mu je bila važna suradnja sa hrvatskim iseljeništvom, uvijek mi je o tome govorio još dok sam ja bio na prethodnom mandatu u Beogradu, došao sam direktno iz Beograda ovdje. Napravio je veliki posao. Ja se samo mogu nadati da ću tim stopama ići i nastaviti tako dobru suradnju s vama i ta me suradnja jako veseli.

Karijerni sam diplomat, bio sam u mnogim zemljama, na mnogim mandatima kao veleposlanik u Turskoj sam služio, bio sam u Austriji, bio sam u Srbiji, bio sam pomoćnik minstra, državni tajnik, politički direktor Ministarstva vanjskih poslova. Sve to što sam radio vjerojatno je zaista u usporedbi  s onim što me ovdje čeka, samo neka uvertira.

Svjestan sam značenja kojeg Njemačka ima za Hrvatsku, važnosti hrvatsko-njemačkih odnosa i važnosti hrvatskog iseljeništva i za Hrvatsku a i za hrvatsko-njemačke odnose i svjestan sam velike odgovornosti. Ovim putem ću vas zamoliti s jedne strane, za potporu meni, mojim kolegicama i kolegama a i ponuditi vam zaista ispruženu ruku za buduću suradnju. Mislim da zajednički možemo napraviti velike stvari, da su pred nama važne godine, bit će tu puno izazova, puno otvorenih pitanja, već ih ima,  već sam to vidio u ova prva četiri tjedna ali ako smo zajedno i znamo što želimo, mislim da možemo napraviti veliki i značajan posao.

Krenuo sam, dakle, ovdje sam došao 2. siječnja, i krenulo je predsjedavanje Hrvatske Vijećem EU. To je za se nas u diplomaciji, za cijelu državnu upravu, jedan veliki izazov, tako da nisam imao puno vremena ući u temu, došao sam, kao što sam već i rekao, iz Srbije, s jednog vrućeg, kompliciranog i teškog mandata za RH ali mislim da je krenulo sve zaista izvanredno. Imati u tih prvih četiri tjedna izvrsno sudjelovanje RH na  Grüne Woche, sa jedne strane, preko 50 predstavnika hrvatskog gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, uz ono što je vrlo bitno naglasiti, odličan susret hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa kancelarkom Agelom Merkel, plus dakle, i sve ono što je slijedilo, to su sastanci i na razinama gospodarstva, poljoprivreda, i moje predstavljanje prioriteta Hrvatske oko predsjedanja Vijećem EU, je zapravo jedan snažana i važan početak.

Prema mom skromnom mišljenju, odličan osnov za daljnje produbljivanje hrvatsko-njemačkih ukupnih odnosa pa i gospodaskih, sa jedne strane a sa druge strane zaista šanse da kroz hrvatsko predsjedavanje Vijećem EU pa potom njemačko predsjedavanje, postavimo i produbimo odnose između dvije zemlje.

Imamo, već ste vjerojatno čuli, akcijski plan koji bi trebao biti sveobuhvatan, koji bi trebao omogućiti da produbimo odnose ne  samo na političkoj razini, koji su zaista sve bolji i bolji,  nego i na području znanosti, obrazovanja, gospodarstva, kulture, i to ćemo činiti tijekom 2020. godine.

Samo da vam predstavim i ono što su prioriteti hrvatskog predsjedavanja iako ste o tome, siguran sam, već čuli. Hrvatska zaista, kroz predsjedavanje u okolnostima koje nisu jendostavne, naše predsjedavanje se događa u godini velikih izazova, u godini Brexita. Velika Britanija nije više članica EU ali tek sad slijede pregovori, na koji način ćemo ispregovarati svih 27 država, kakvi će biti uvjeti za izlazak Velike Britanije.

Zatim, ono što je po meni najbitnije, a to je proračun EU, u kojem se naš premjier  snažno zalaže da Hrvatska dobije što bolju opciju vezano uz koheziju, uz razvojne projekte, uz korištenje fondova, mislim da smo tu na dobrom putu, moj dojam je da i njemačka strana razumije hrvatsku poziciju. Nastavit ćemo oko toga lobirati a onda i politički važni sastanci kao što je sastanak u Zagrebu na najvišoj razini sa državama jugoistoka Europe i sastanak istočnog partnerstva u Briselu. To su samo neke od točaka gdje će Hrvatska biti koordinator, netko tko će pokušati napraviti konsenzus između 27  članica, da dođemo do zajednički prihvatljivih rješenja. To su sve veliki izazovi u godini pred nama, izazovi za sve nas i u tom pogledu ovo će biti vrlo dinamična godina, također i u drugom dijelu kada će Njemačka preuzeti predsjedavanje Vijećem EU.

Kada je riječ o bilateralnim odnosima, po mom mišljenju, ovo je velika prilika i za Hrvatsku i za Njemačku, velika je prilika biti  al pari prihvaćen od strane Njemačke kao netko tko zaista treba koordinirati stavove i mi da se međusobno koordiniramo, i mislim da je to veoma bitno da to iskoristimo za bolje pozicioniranje u Njemačkoj, da napravimo iskorake oko gospodarstva, da napravimo iskorake oko prava hrvatskih državljana, hrvatskih građana, Hrvata u Njemačkoj.

To trebamo iskoristiti i tu je hrvatsko iseljeništvo vrlo bitno, vrlo bitno da otvorimo kanale  suradnje međusobno, između jednih i drugih,  zapravo mi i jesmo jedno i to tako treba biti. Moje djelatnice i djelatnici bit će vam, uvjeravam vas, pravi servis, uvijek ćemo biti veliko uho koje će vas slušati, koje će probat shvatiti koja su temeljna otvorena pitanja, što trebamo raditi i da zajedno  radimo na onom što je vrlo bitno, a  to je, boljim hrvatsko-njemačkim odnosima, sve boljim i boljim, dakle snažnijoj poziciji Hrvatske u samoj Njemačkoj, snažnijoj poziciji hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj ali i snažnijim vezama između hrvatskog iseljeništa i Republike Hrvatske.

Ovih par tjedana, a ovo je moj prvi sastanak sa vama, uvjerio sam se da tu ima podosta otvorenih pitanja i onoga što možemo zajednički napraviti i što je već i moj prethodnik započeo, i prethodnici moga prethodnika, od pitanja dopunskog  obrazovanja koje mi se čini na prvi pogled možda i najosjetljivijim pitanjem u ovom trenutku, brojke nisu ohrabrujuće. Kada vidimo koliko nas ovdje ima u Njemačkoj i kada vidimo koliko naše djece ima i u kolikom broju dolaze na dopsunku nastavu, pokazatelj je da nešto trebamo mijenjati, da nešto trebamo novo raditi, da tebamo biti efikasniji, da trebamo svi zajedno biti na jednoj zadaći da potaknemo da djeca idu na hrvatsku dopunsku nastavu. Jer, to nije samo nastava hrvatskog jezika, to je nastava koja približava djecu hrvatskoj kulturi, to je bitna veza i spona između hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, to je nešto za šta na kraju krajeva, na koncu, Republika Hrvatska izdvaja zaista velika i značajna sredstva. kada čuje, recimo, u Baden-Würtenbergu je 130  do 140 tisuća Hrvata, službeno  a da samo 1200  djece ide na dopunsku nastavu, to je podatak da se zamislimo svi zajedno, i vidimo što se tu može bolje napraviti.

Ono što bih tu također želio reći i istaknuti, po mom skromnom mišljenju, s nekima sam od vas o tome već razgovarao, potrebu stvaranja jednog  zaista kvalitetnog, ajde tako nazovimo, hrvatskog lobija u Njemačkoj, Svjedoci smo, postoje brojni i brojni  natpisi u njemačkim novinama, emisije, u kojima se na ne baš kvalitetan, dobar i istinit  način prikazuje Republike Hrvatska, naša povijest, naša aktualna situacija. Mislim da zajedno možemo po tom pitanju bolje i više. Nešto radi diplomacija, nešto bi trebale raditi udruge, nešto pojedinci, trebali bi biti inkluzivni, trebali bi vidjeti što možemo, kako privući ljude koji mogu dati obol u onome što je bitno a to je da pokušamo napraviti ono što nam je dužnost, predstaviti se u najboljem svjetlu a i reagirati onda  kada je to  nužno. Ovim dana vidimo da postoji apsolutno potreba za tim, a ja misli da svi skupa poslije svih uspjeha koje je Republika Hrvatska imala, to trebamo i možemo napraviti. Po tom pitanju ću krenuti sa nekim inicijativama i vidjet ćemo što možemo napraviti da budemo bolje predstavljeni u ovoj za Hrvatsku, pa pretpostavljam i najbitniju europsku zemlju, sasvim sam siguran.

Željeli bi, voljeli bi napraviti Lektorat. U cijeloj Njemačkoj ne postoji niti jedno sveučilište u kojem postoji i jedan lektorat za hrvatski jezik. Iz mojih austrijskih dana još  taj duh, ja kažem avet BKS-a, Bosnisch-Kroatisch-Serbisch stalno dolazi kao neka vjetrenjača, borimo se protiv toga. Vrijeme je da napravimo neke iskorake, znam da nije jednostavno, znam da nije lako ali vrijedno je da to pokušamo napraviti.

Također, mislim da je bitno da sinergijski djelujemo oko gospodarstva. Njemačka je prvi trgovinski partner Hrvatske, prva zemlja po pitanju turizma, četvrta po pitanju investicija, svi radimo na tome da privučemo njemačke investicije u Hrvatsku. Mislim da su tu kod nas doma napravljeni neki iskoraci. Kada je riječ o poticajima, vrlo bi bilo bitno vidjeti da udruge i pojedinci a naravno i mi kao predstavnici  RH ovdje, napravimo jedan veliki, važan iskorak.

Svjedoci smo dragi prijatelji, drage Hrvatice i Hrvati, da je iseljavanje iz Hrvatske veliko. Mi se možemo nadati, evo vidite da je i premijer dao intervju u Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojem je istaknuo koje su mjere koje Republika Hrvatska treba napraviti da zadržimo naše građane u Hrvatskoj. To nije lako, nije jednostavno, te probleme su imale  gotovo sve nove članice EU. Mi se nadamo da ćemo kroz neke mjere privući ljude da, prvenstveno, u jednom trenutku stane iseljavanje a da nakon toga dođe i do povratka naših ljudi, primjerice iz Njemačke u Hrvatsku,  da će se stvyrati uvjeti u kojima će, a mislim da su ti uvjeti već tu mi to naprosto moramo bolje prezentirati uz sve probleme koje imamo a imaju ih i druge zemlje, Nadajmo s da će doći vrijeme za povratak naših ljudu u Hrvatsku, teško je zadržati, ovdje među nama su i liječnici, intelektualci, znanstvenici, teško je u ovom tenutku zadržati kvalitenog liječnika i medicinsku sestru u Hrvatskoj ali nadam se da će doći vrijeme kada ćemo moći ponuditi iste uvjete ili približne uvjete i da će naši ljudi ostajati u RH.

Zato je dobra i važna ukupna klima u zemlji. Vrlo često vidimo natpise vrlo negativne  članke i vrlo negativne komentare u Hrvatskoj. Meni s čini da ima i pozitivnih stvari u RH, meni se čini da ima i dobrih investicija u RH, dobrih primjera ljudi koji su napravili kvalitetan iskorak, koji rade biznis u Hrvatskoj. Jako bih volio da zajedničkim snagama pokušamo napraviti jednu dobru klimu upravo i na tom planu.

Želio bih se na kraju i zahvaliti, jer sam svjedokom a u diplomaciji sam hrvatskoj od jeseni 1992. Godine. Svjestan sam što se sve činili, što ste sve napravili svih ovih godina. Zahvaljujem se katoličkim misijama, bez katoličkih misija sigurno ne bi bilo i hrvatstva na ovom području. Dakle, uz dužno poštovanje diplomaciji i onom što mi činimo, mi smo svjesni da se naši ljudi okupljaju oko katoličkih misija, i unaprijed, želim  zaista istaknuti da mi je  želja surađivati sa svim katoličkim misijama i raditi  zajedno. Kad je riječ o Berlinu to sam čuo,  fra Zvonko, hvala lijepa na tome, jer ste nam pomagali, primjerice i oko izbora i oko toga da  animiramo što veći broj naših državljana da dođu glasati i oko organizacije izbora,

Znači, hvala svima, nas čeka još jedan izborni proces, ove godine, u drugoj polovici godine. Hvala svima koji ste  odvojili svoje vrijeme, došli ne samo u Berlinu, nego  diljem Njemačke sudjelovati u izbornom procesu, omogućiti da se izbori naprave, organiziraju, da budu fer, u skladu sa propisaima i sa zakonima. Verujem i nadam se da će izbori biti i da će u budućem nekom radu, kada se stvore okolnosti, uvjeti, moći napraviti neke preinake koje će omogućiti sve većem broju hrvstskih građana, sudjelovati u izbornom procesu.

Također, želio bih istaknuti i nešto što mislim da trebate znati. Republika Hrvatska je, ja sam gledao brojke s mojim kolegama i kolegicama, zaista je u  prošloj godimu  u 2019. izdvojila dodatna sredstva, pa gotovo bih rekao, poduplala sredstva koja smo dali za rad hrvatskih udruga, hrvatskih medija, da ne nabrajam sada. Mislim da je to jako dobro, da tim ritmom trebamo i dalje ići, Hrvatka mora  pružiti ruku pomoći važnim projektima koje hrvatska zajednica u SR Njemačkoj ima, trebamo zajedniki djelovati. Želio bih vas pozvati da sudjelujete na natječaju koji će biti ponovno objaveljn polovicom drugoga mjesce, veljače, za novi ciklus  potpora udrugama, kulturnim projektima, na projektima na području znanosti obrazovanja, školstva, medija i informiranja.

Na kraju, još jednom velika hvala da se došl, ovo je za meine velika potpora da vas vidim. Bit će prilika da danas razgovaramo,  da se međusobno predstavimo. Dobro znam što mi je posao, posao mi je, uz izgadnju najboljih hrvatsko-njemačakih odnosa, jer Njemačka je  nama apsloutno ključan partner, također i graditi puno, kvaliteno, iz srca, otvorenih ruku s  hrvatskim iseljeništvom i pokušati  zajednički, sinergijski djelovati, da napravimo velike, važne i  kvalitene projekte.

Još jednom veliko vam hvala da ste  došli po ovom vremenu, posebno vama svima koji ste došli izvan Berlina. Moji suradnici i ja smo vam na raspolaganju i želimo s vama azgovarati, ja se želim i osobno predstaviti i veseli me  buduća suradnja.

Nadam se da ću biti  jednako kvalitetan kao i moj prethodnik, moj dragi prijatelj, dsnašnji ministar Gordan Grlić Radman koji vas sve od srca pozdravlja. Želi vam i on sve najbolje, još uvijek se može reći, u 2020. godini. Hvala vam lijepo!“

 

Izvor: http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=196400&fbclid=IwAR2jIV4bnO9MGsms6aUkadyEFOhqqBT3O5nfn_w2KqoSi0pbBfgLXkJg4gU

Previous Next

tekst i foto: Sonja Breljak

Berlin/ Nakon svečanog otvaranja pred više od tri tisuće gostiju, najveći svetski sajam prehrane, popularni Zeleni tjedan, otvorio je u petak svoja vrata i široj publici.

Dogodilo se to oko deset sati izjutra, nakon što je, već uobičajeno, njemačka ministrica poljoprivrede, Julia Klöckner, zajedno s berlinskim gradonačelnikom i direktorom Sajma, posjetila sajamske dvorane gdje ove godine svoje proizvode izlaže preko 1700  poljoprivrednika i proizvođača hrane iz više od 7o država.

Ipak, u čast ovogodišnje zemlje partnera, ovogodišnji obilazak ministrice Klöckner započeo je u dvorani 10.2 gdje izlaže Hrvatska. (Zbilo se to tako rano i brzo da organizator Sajma nije dostigao pravovremeno postaviti tepih baš u dvorani 10.2.) Njemačku ministricu i predstavnike Grada i Sajma pozdravio je hrvatski premijer Andrej Plenković i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.

Premijer Plenković je kao simboličan dar partnerstvu i suradnji dviju država, na dar Berlinu predao osamdeset godina staro drvo masline. Nakon što su kušali hrvatske delicije, ministrica Klöckner je nastavila s obilascima drugih izlagača, odnosno, štandova drugih država a premijer Plenković je u pratnji ministrice Marija Vučković i predsjednika HGK Luke Burilovića, obišao sve do jednoga od pedesetak hrvatskih izlagača, velikih i malih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Pored već tradicionalnih sudionika Zelenoga tjedna, poput Badela (predstavljenog trudom obitelji Konta koji u Berlinu vode Dalmatino, trgovinu hrvatskim proizvodima) te Kraša, Atlantic grupe, Gavrilovića, Podravke i Kutjeva, izlažu i brojni mali proizvođači, obiteljski obrti, poput Đanića koji je na Zalenom tjednu po četrnaesti puta, OPG Zvonimira Kalića  ili novih poput OPG Vučković ili Snašina  kujna.

Na kraju posjeta Zelenom tjednu i Berlinu, premijer Plenković je okupljenim novinarima dao sljedeću izjavu:

– Ovaj boravak u Njemačkoj potvrda je još jednom kvalitenih odnosa između Hrvatske i Njemačke. Imali smo kancelarka Merkel i ja vrlo sadržajan susret, sastanak koji je obilježen brojnim temama koje su na bilateralnom dnevnom redu, od političkog intenzivnog dijaloga, otvorenog, prijateljstkog posvećenom jugoistoku Europe, globalnim temama, EU temama, budući da i Hrvatska i Njemačka predsjedaju Vijećem EU. Ali isto tako, boravak ovdje iskoristili, kao što ste vidjeli, za nazočnost na Zelenom tjednu, najvećem svjetskom sajmu  poljoprivrednih proizvoda koji je jučer otvoren i gdje je bila i njemačka savezna ministrica poljoprivrede. Moram spomenuti uz naravno našu ministricu Vučković kojoj se zahvaljujem na  oranizaciji i HGK i svi ostalim akterima. Pedeset hrvatskih izlagača, od 1993. smo tu na sajmu, dobili smo status zemlje partnera. Primjer Finske  koja je prošle godine bila zemlja partner i gdje je to rezultiralo s 50 posto većim izvozom finskih proizvoda na njemačko tržište. Stoga  očekujemo poticaj i za naše poljoprivrednike da slijede taj put. Sve reakcije na naš nastup jučer na nastupe ministrice, dogovori koji će se ovdje događati su jako pozitivni i vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, autohtonist, tradiciju, način pripreme. Možda nemamo tolike količine, takvu kvantitetu da možemo igrati utakmice na razini najvećih država ali naša kvaliteta je tu i sigurni smo da  možemo izboriti pravo mjesto na izvoznim tržištima i na taj način pojačati hrvatsko gospodarstvo, rekao je između ostalog premijer Plenković, zadovoljan viđenim nakon obilaska štandova hrvatskih proizvođača na 85. Zelenom tjednu u Berlinu.

Nakon što smo sve hrvatske štandove posjetili za obilaska premijera Plenkovića a kasnije još jednom s Karmen Meić, predsjednicom Hrvatske zajednice Berlin koja je svojim posjetom, prijateljskom gestom dobrodošlice u Berlin, željela posebno dati potporu malim proizvođačima i obiteljskim obrtima, može se reći da je ovogodišnje hrvatsko sudjelovanje na Zelenom tjednu, ono iz snova, upravo onakvo kako smo željeli sve ove godine a to je da na štandu konačno imamo i miris i okus i boje – pršut, sir, ribu, med, jabuke, vino, likere, rakiju, lijep ugođaj, glazbu, prostor, mjesto za odmoriti se i objedovati i ugodno se osjećati kao da smo u Hrvatskoj na odmoru. Ponovilo se i dogodine!

Prvoga dana Zelenoga tjedna, na hrvatskome štandu, točnije na bini dvorane 10.2 gdje se predstavlja Hrvatska, pjevala je klapa „Berlin“, a potom i Tomislav Gelo i njegov band u kojemu su: Marica Jelavić-Mitrović, Tomislav Podnar i Dražen Podoljak koje možemo ponovo čuti u vrijeme oba vikenda trajanja Sajma.

Veselo, ugodno i zanimljivo, gastronomski raznoliko je i bit će po svim prostorima Zelenoga tjedna sve do 26. siječnja kad Sajam zatvara svoja vrata. Do tada, posjetite i vi hrvatske izlagače u dvorani 10.2 na Messe Berlin.

 

Izvor: http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=196004&fbclid=IwAR00awh2xX3voDF__TrrFoAF33iNAoKjLnc8KdjfmnXOVBbThwZ06DzKXRI